VESTI I DEŠAVANjA
AKTIVNOSTI NA SEMINARIMA
Seminar Geometrija i primene, 9. april 2026.
Naredni sastanak seminara Geometrija i primene biće održan u četvrtak, 9. aprila 2026. godine, sa početkom od 17.15 časova, u Sali 301f, Matematičkog instituta SANU, Kneza Mihaila 36. Predavač: Marijana Babić, Matematički institut SANU Naslov predavanja: SIMETRIČNI PROSTORI KROZ PRIMERE REALNE I KOMPLEKSNE HIPERBOLIČKE RAVNI Apstrakt: Vođeni idejom da primer
Seminar iz astronomije i astrofizike, 14. april 2026.
Katedra za astronomiju Matematičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu organizuje seminar iz astronomije i astrofizike, koji će se održati u utorak, 14. aprila 2026. godine, u 18 časova, u učionici 809. Predavanje pod nazivom „Homogenous pp-wave metrics on 4-dimensional Lorentz Lie groups“ održaće prof. dr Tijana Šukilović (vanredni profesor Matematičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu). Pozivamo sve zainteresovane studente i nastavnike
Seminar Matematički metodi mehanike, drugo predavanje, 8. april 2026.
Najavljujemo drugo predavanje kursa Hiperbolički talasi, koji je namenjenširem krugu slušalaca, uključujući studente redovnih i poslediplomskihstudija. Predavanje će se održati u sredu, 8. aprila 2026, s početkom u 16 časova, usali 301f Matematičkog instituta SANU, III sprat, Knez Mihailova 36. Predavač: Teodor Vrećica Naslov predavanja: ŠOKOVI I PRIMERI HIPERBOLIČKIH TALASA
Seminar Matematički metodi mehanike, 8. april 2026.
Seminar će biti održan u sredu, 8. aprila 2026. godine, u 14 časova, u sali 301f, Knez Mihailova 36, kao i onlajn. Seminar se organizuje kao zajednička sednica sa Odeljenjem za mehaniku. Predavač: Stevan Gajović (Maks Plank institut, Bon) Naslov predavanja: GEOMETRIJSKA KONSTRUKCIJA KRIVIH ČIJI JAKOBIJANI IMAJU VEĆI RANG Apstrakt: Na
Naredni sastanak Seminara Katedre za verovatnoću i statistiku, 8. april 2026.
Naredni sastanak Seminara Katedre za verovatnoću i statistiku će se održati u sredu 8. aprila u 14:15 časova, u učionici 843. Predavač: Danijela Milenković (Farmaceutski fakultet, Univerzitet u Beogradu, doktorand na Prirodno-matematičkom fakultetu, Univerzitet u Novom Sadu) Naslov predavanja: ODREĐIVANjE PROBABILISTIČKIH OSOBINA UOPŠTENIH SLUČAJNIH VELIČINA IZ HAOS EKSPANZIJA Abstrakt: Razvijen
Najava predavanja na Seminaru za algebru, matematičku logiku i teoriju brojeva 8. april 2026.
Vreme i mesto: Sreda, 8. april u 12:15 u sali 844 Predavač: Marko Radovanović Naslov predavanja: Grebnerove baze i primene (III) Sažetak: Osnovu teorije Grebnerovih baza dao je Bruno Buhberger 1965. godine u svojoj doktorskoj disertaciji. Njegov prevashodni cilj bio je rešavanje tzv. problema pripadnosti idealu, tj. utvrđivanje da li
Seminar Matematički metodi mehanike, 1. april 2026.
Poštovane koleginice i kolege, nastavljamo sa kursom Hiperbolički talasi. Naredno predavanje koje će održati kolega Teodor Vrećica je u sredu, 1. aprila 2026, s početkom u 16 časova, u sali 301f Matematičkog instituta SANU, III sprat, Knez Mihailova 36.
Seminar za algebru, matematičku logiku i teoriju brojeva
Vreme i mesto: Sreda, 1. april u 12:15 u sali 844 Predavač: Marko Radovanović Naslov predavanja: Grebnerove baze i primene (II) Sažetak: Osnovu teorije Grebnerovih baza dao je Bruno Buhberger 1965. godine u svojoj doktorskoj disertaciji. Njegov prevashodni cilj bio je rešavanje tzv. problema pripadnosti idealu, tj. utvrđivanje da li
Seminar iz astronomije i astrofizike, 31. mart 2026.
Katedra za astronomiju Matematičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu organizuje seminar iz astronomije i astrofizike, koji će se održati u utorak, 31. marta 2026. godine, u 18 časova, u učionici 809. Predavanje pod nazivom „Wide astrometric low-mass binaries with compact objects: neutron stars’ evolution and appearance” održaće prof. dr Sergei B. Popov
Najava predavanja na Seminaru za algebru, matematičku logiku i teoriju brojeva 25. mart 2026.
Vreme i mesto: Sreda, 25. mart u 12:15 u sali 844 Predavač: Marko Radovanović Naslov predavanja: Grebnerove baze i primene Sažetak: Osnovu teorije Grebnerovih baza dao je Bruno Buhberger 1965. godine u svojoj doktorskoj disertaciji. Njegov prevashodni cilj bio je rešavanje tzv. problema pripadnosti idealu, tj. utvrđivanje da li se