# OSMI CAS # CGT i neke aproksimacije binomne raspodele. # Neka su date jednako raspodeljene nezavisne slucajne velicine: # X_1, X_2, ..., X_n i D(X_i)<+inf, za svako i=1, ..., n. # Ako posmatramo njihovu parcijalnu sumu: S_n=X_1+...+X_n # Onda: # (S_n -E(S_n))/sqrt(D(S_n)) -> N(0, 1), kada n-> +inf. # Specijalno za S_n~Bin(n, p). # Zato pri sledecim uslovima: # n>30 # n*p>10 # Mozemo Binomnu raspodelu da aproksimiramo normalnom! # 1) # Posmatrajmo eksperiment bacanja lopte u kos. Neka imamo ukupno 300 bacanja # i verovatnoca pogotka je 1/5. # Izracunati verovatnocu da je bilo najvise 70 pogotka. # Neka je X~Bin(300, 1/5). Trazi se P{X<=100}= # P{(X- E(X))/sqrt(D(X)) <= (70- E(X))/ D(X)}= # P{X*<= (70- 60)/sqrt(48)} , gde je sada X* ~ N(0, 1) vrednost=(70-300*1/5) / (sqrt(300*1/5*4/5)) pnorm(vrednost, 0, 1) # ovde smo dobili vrednost nakon aproksimacije pbinom(70, 300, 1/5) # ovde prava vrednost, bez aproksimacije. # Relativno su bliske. # Dok u slucaju n>30, a n*p<=10 aproksimiramo sa Puasonovom # raspodelom sa parametrom Poiss(n*p) # 2) # Poznato da u nekom gradu stanovnik ima bicikl sa verovatnocom 0.02, # a motor sa verovatnocom 0.01, s tim sto niko nema i bicikl i motor. # Izracunati verovatnocu da od 100 slucajno odabranih stanovnika broj # onih koji poseduju bar jedno od ova dva prevozna sredstva bude izmedju # 2 i 6 ukljucujuci i te brojeve. # Malo sam se zaneo. Zapravo prava vrednost je da aproksimiramo # bas tu binomnu B~Bin(100, 0.03) sa Puasovom(3), koju cemu oznaciti sa # B*, tj: # P{2<=B<=6} =~ P{2<=B*<=6} = P{B*<=6} - P{B*<2} # = P{B*<=6} - P{B*<=1} = ppois(6, 3) - ppois(1, 3) # Apsoksimirana vrednost ppois(6, 3) - ppois(1, 3) # Prava vrednost. pbinom(6, 100, 0.03) - pbinom(1, 100, 0.03) # 3) # Slucajna velicina X ima Uniformnu raspodelu Unif[-pi/2, pi/2]. # Ako je Y = cos(X), odrediti gustinu(i plotovati je) slucajne velicine Y. # Naci pomocu simulacija(Monte Karlo) E(Y). # resenje: treci_zadatak <- function(n) { X = runif(n, -pi/2, pi/2) Y = cos(X) return(Y) } rezultat = treci_zadatak(10000) # Da se mogu videti dva plota odjednom par(mfrow=c(1,2)) # Prvo ocenimo gustinu histogramom hist(rezultat) # I neprekidno density(rezultat) plot(density(rezultat)) # Nadjimo srednju vrednost mean(rezultat) # 4) # Neka je X ~ Exp(a). Plotovati gustine i naci simulacijama srednju vrednost: # a) Y = |1 - X| # b) Z = min{X, X^2} # v) T = [X] # a) simulacija_a <- function(n, a) { x = rexp(n, a) y = abs(1-x) return(y) } vrednost = simulacija_a(10000, 2) # plot gustine hist(vrednost) plot(density(vrednost)) # srednja vrednost mean(vrednost) # b) simulacija_b <- function(n, a) { x = rexp(n, a) # pmin() - uzima clan po clan minimume. z = pmin(x, x^2) return(z) } vrednost = simulacija_b(10000, 2) # plot gustine plot(density(vrednost)) # srednja vrednost mean(vrednost) # v) simulacija_v <- function(n, a) { x = rexp(n, a) # floor - isto sto i ceo deo. t = floor(x) return(t) } vrednost = simulacija_v(10000, 2) # plot gustine plot(density(vrednost)) # srednja vrednost mean(vrednost) # Pomenuti da je zbir nezavisnih normalnih # raspodela opet normalna raspodela. # 5) # Neka su date slucajne velicine X i Y, # iz iste klase raspodela # i nezavisne. Da li je njihov zbir is iste # klase raspodela # kao i pocetne slucajne velicine? # # Ovde cemo uraditi na primeru normalne i uniformne raspodele. # Dok za druge probajte sami da ispitate. simulacija <- function(n, m1, sigma1, m2, sigma2) { x = rnorm(n, m1, sigma1) y = rnorm(n, m2, sigma2) z = x + y hist(z) plot(density(z)) return(c(mean(z), var(z)) ) } simulacija(100000, -2, 1, 2, 3) # Zbir uniformnih nije uniformna! simulacija_uniformna <- function(n, a1, b1, a2, b2) { x = runif(n, a1, b1) y = runif(n, a2, b2) z = x + y hist(z) plot(density(z)) return(c(mean(z), var(z)) ) } simulacija_uniformna(1000, 3, 5, 2, 6) # dobija se trougaona raspodela